Prirodni načini zaštite bašte od štetočina
Saznajte kako da zaštitite svoju baštu od štetočina prirodnim metodama. Koristite biljke koje odbijaju insekte i poboljšavaju zdravlje zemljišta.
Prirodni načini zaštite bašte od štetočina
U svetu organske poljoprivrede, prirodna zaštita bašte od štetočina je ključna za održivu proizvodnju povrća i voća. Umesto hemijskih preparata, mnogi baštovani koriste biljke koje prirodno odbijaju štetne insekte i štite korisne organizme u zemljištu.
Biljke koje odbijaju štetočine
Neke biljke imaju sposobnost da svojim mirisom ili hemijskim sastavom odbijaju određene vrste insekata. Evo nekoliko primera:
- Celir (Apium graveolens) - odbija leptira kupusara i biljne vaši, posebno efektivan kada se sadi ispod voćaka ili pored kupusnjača.
- Lavanda (Lavandula angustifolia) i mažuran (Origanum majorana) - sprečavaju pojavu lisnih vaši i mrava.
- Kamilica (Matricaria chamomilla) - leči zemljište u prečniku od ~1m i sprečava pojavu belih crva.
- Nana (Mentha piperita) - odbija štetočine kupusa i lisne vaši.
- Bosiljak (Ocimum basilicum) - mirisom odbija lisne vaši, komarce i grinje.
Kombinacije biljaka za optimalnu zaštitu
Pravilna kombinacija biljaka može znatno poboljšati zdravlje bašte:
- Crni luk posađen u redove sa šargarepom štiti od mrkvine muve i nematoda.
- Beli luk između redova jagoda sprečava pojavu sive plesni na plodovima.
- Metvica (Mentha spicata) između plavih patlidžana štiti od krompirove zlatice.
- Borač (Borago officinalis) i mirođija (Anethum graveolens) odbijaju leptira kupusara.
Zaštita od glodara
Za problem sa krtičima i miševima, korisno je posaditi:
- Mlečiku (Euphorbia lathyris)
- Ricinus (Ricinus communis)
Ove biljke svojim mirisom korena rasteruju ove glodare iz bašte.
Stare domaće sorte
Kad god je moguće, preporučuje se gajenje starih domaćih sorti voća, povrća i vinove loze. Ove sorte su obično otpornije na bolesti i štetočine, a daju plodove bogate biološki aktivnim materijama.
Praktični saveti iz iskustva
Iz iskustva baštovana:
- Ren posađen ispod trešnje sprečava pojavu gljivične bolesti monilije.
- Krompir posađen blizu rena ima manje problema sa zlaticom i daje zdravije krtole.
- Kopriva namočena u vodi (1:1) i ostavljena da fermentira 2-3 nedelje je odlično prirodno đubrivo i sredstvo protiv vaši.
- Žuti lepljivi papiri efektno hvataju mnoge vrste letećih insekata.
Zaključak
Prirodna zaštita bašte ne samo da je ekološki održiva, već često daje i bolje rezultate od hemijskih preparata. Ključ je u pravilnoj kombinaciji biljaka, rotaciji useva i strpljenju da se prirodni procesi odvijaju. Probajte ove metode u svojoj bašti i uverite se u njihovu efikasnost.